Prekomjerno konzumiranja alkohola u adolescenciji
U našem modernom zapadnom društvu, u kojem mlade osobe (adolescenti) bivaju izložene raznim stresorima iz svih sfera vlastitog života, dolazi do naglog porasta konzumacije alkohola unutar rečene populacije. Današnji prosječni adolescent ima više briga i izazova ispred sebe nego li ikada prije u prošlosti. On se mora nositi s raznima stresorima koji mogu biti ekstrinzični (vanjski) i/ili intrinzični (unutrašnji). Najzastupljeniji vanjski stresori su: vršnjačke skupine (problem konformizma i vlastitog identiteta), škola (opterećenje obujmom gradiva, ispiti, velika satnica…) te obitelj (velika očekivanja). S druge strane, u adolescenciji se događaju bitne psihofizičke promjene koje mogu potaknuti bitna unutrašnja previranja kod mlade osobe te se mogu očitovati kao razni intrinzični stresori („tko sam ja“, vlastiti identitet, samopouzdanje, slika o sebi…). Temeljem svega navedenoga zaključujemo kako je život mlade osobe u vremenu adolescencije izrazito buran i izazovan. Zbog toga današnji adolescenti traže „ispusne ventile“, traže prostor gdje će moći isprazniti svoje frustracije te u konačnici traže prostor gdje će moći pobjeći od svojih problema. Neki od njih takav prostor pronađu u pozitivnim obrascima ponašanja kao što su bavljenje: sportom, glumom, rekreacijom i slično, dok drugi pak zalutaju negativnim smjerom te se odvaže na konzumaciju narkotika i/ili alkohola.
Problem prekomjerne konzumacije alkohola sa sobom nosi mnoštvo negativnih posljedica na psihofizičko zdravlje mlade osobe. Naime, adolescenti nerijetko odlaze u krajnost pri konzumaciji alkohola te dožive trovanje alkoholom koje se veže s neuredegenracijom odnosno propadanjem moždanih stanica (Chung i sur., 2018). Neurodegeneraciju također prati i oštećenje prefrontalnog korteksa. Nadalje, alkoholno trovanje povisuje tjelesnu temperaturu te ubrzava rad srca to za posljedicu može ostaviti ozbiljna kardiološka oštećenja. No odmaknemo li se od krajnosti poput alkoholnog trovanja zapitajmo se što „standardna“ prekomjerna konzumacija alkohola može načiniti fizičkom zdravlju adolescenta. Učestalo opijanje može ostaviti značajne kratkoročne i dugoročne posljedice na fizičko zdravlje osobe i to na način da uzrokuje: oštećenje jetre i bubrega, trajna oštećenja mozga (pospješuje pojavu Alzheimerove bolesti kasnije kroz život), upalu želučane ovojnice (gastritis), povišen krvni tlak (koji kasnije u životu može povećati šansu za pojavom infarkta) (Chung i sur., 2018). Prekomjerna konzumacija alkohola ne ostavlja samo negativne posljedice na fizičko zdravlje mlade osobe. Gledano kroz prizmu psihičkog zdravlja, istraživanje (Keyes i sur., 2019) ističe kako učestalo opijanje kod mlade osobe može biti okidač za stvaranje ozbiljnih psihičkih poremećaja (čak psihoza!) i pojavu depresiju.
Nadalje, takav oblik konzumacije dovodi i do smanjenje koncentracija i vremena reakcije te nerijetko izaziva prometne nesreće u kojima su glavni akteri upravo mlade osobe pod utjecajem alkohola. Sa socijalnog gledišta prekomjerna konzumacija alkohola potiče otuđenost i to prvenstveno od obiteljskog kruga. Također, takav oblik konzumacije je i u pozitivnoj korelaciji s učestalom pojavom apsentizma u školi te lošijim školskim uspjehom (Keyes i sur., 2019). Temeljem svega iznesenog možemo zaključiti kako prekomjerna konzumacija alkohola može biti izrazito pogubna i štetna za adolescente. Logično je postaviti pitanje kako sve to spriječiti? Sprječavanje može biti provedeno kroz dva vida. Prvi onaj koji je usmjeren na adolescente te djeluje preventivno i kurativno. On se treba provoditi u odgojno- obrazovnim ustanovama u vidu raznih radionica i međupredmetnih tema unutar učionica, njegova glavna zadaća je osvijestiti adolescente o negativnim posljedicama alkohola na njihov život te im pružiti zdrave alternative nošenja sa stresom. Drugi vid djelovanja je isključivo preventivan i on je usmjeren na roditelje. Sastoji se u vidu radionica i dijaloga sa stručnim osobama, a omogućava roditeljima stjecanje znanja i vještina za kvalitetnije usmjeravanje vlastitog djeteta (Tommey, Komoro, 2002).
Možemo zaključiti kako je alkohol izrazito opasna te nažalost lako dostupna supstanca za mladog čovjeka u našem društvu. Stoga, ukoliko imate problema i ne znate se nositi s njima na zdrav i pozitivan način, obratite se i zatražite pomoć od osoba kojima je stalo do Vas (roditeljima, bliskim prijateljima, nastavnicima te nama odgajateljima).
LITERATURA:
Chung T., Creswell K., Bachrach R., Clark D., Martin C. (2018) Adolescent Binge Drinking Alcohol Res Vol. 39. No. 1. 5-15
Keyes K., Hamiltion A., Patrick M., Schulenberg J. (2019) Diverging Trends in the Relationship Between Binge Drinking and Depressive Symptoms Among Adolescents in the U. S. From 1991 Through 2018 Adolescent Health Vol. 66. No. 5. 529-535
Toomey L., Komro K. (2002) Strategies to Prevent Underage Drinking Alcohol Research Health No. 26. Vol. 1. 5-14