Fizičko zdravlje

Današnje informacijsko doba uz nagli razvoj tehnologije sve više nas otuđuju jedne od drugih te nas zatvara u naše domove pred: računala, tablete, mobitele i TV prijamnike. Takvim stilom života pogođene su sve dobne skupine, a među najugroženijima svakako se nalaze adolescenti. Kuzman (2009) definira adolescente kao mlade osobe koje se nalaze između početka puberteta i odrasle dobi. Isti autor ističe kako je adolescencija izričito emocionalno intezivno i stresno razdoblje. Domaća i strana istraživanja slažu se kako su glavni čimbenici uspješne adolescencije: kvalitetni socijalni kontakti, adekvatni intelektualni podražaji te fizička aktivnost. Danas, zbog modernih životnih stilova (tehnologija, sjedilački način života i socijalna otuđenost) većina navedenih čimbenika je ugrožena i destabilizirana.

Ovaj članak će se posvetiti opisu utjecaja fizičke aktivnosti na adolescente te će nastojati prikazati koje sve mogu biti prednosti prakticiranja iste. Treba odmah istaknuti kako se u članku bavljenjem fizičkom aktivnosti smatra svaki njen oblik (sport, tjelovježba, rekreacijska aktivnosti, šetanje i slično). Istraživanja navode kako fizičke aktivnosti u životu mlade osobe (adolescenta) imaju iznimnu važnost jer one pridonose tjelesnoj, psihičkoj i socijalnoj dobrobiti osobe (Litt i suradnici, 2011). Također, zanimljivo je kako se takav oblik aktivnosti u adolescenciji nalazi u pozitivnoj korelaciji s fizičkom aktivnošću u odrasloj dobi. Redovita aktivnost (minimalno dva puta tjedno po 30 minuta) ima izrazito povoljan utjecaj na tijelo mlade osobe.S jedne strane poboljšava sveopću zdravstvenu sliku adolescenta, štiti od kardiovaskularnih bolesti i od raznih hormonalnih

poremećaja (dijabetes, bolesti štitnjače…) (Guthold i suradnici, 2019). S druge strane ona direktno i indirektno utječe na kognitivne sposobnosti i mentalno zdravlje adolescenata. Izravno pridonosi boljoj prokrvljenosti mozga te tako utječe na kvalitetnije pamćenje, brže dosjećanje te prohodniju vezu među moždanim sinapsama. Također, s obzirom na neuroplastičnost mozga redovita fizička aktivnost sprječava neurodegeneraciju (propadanje moždanih stanica). Literatura dovodi u pozitivnu korelaciju fizičku aktivnost i školski uspjeh. Ona naglašava kako redovito bavljenje fizičkim aktivnostima prvenstveno poboljšava matematičke i čitalačke sposobnosti (Medicinski institut Washington, 2013). Nadalje, ona pridonosi boljem tjelesnom izgledu (smanjuje masno tkivo te povećava mišićnu masu).

Bolji tjelesni izgled direktno rezultira većim samopouzdanjem te lakšim prihvaćanjem samog sebe (što inače može biti izazovno za osobu adolescentske dobi). Također, Smith A. (1999) kroz svoje istraživanje zaključuje kako su adolescenti koji su se bavili fizičkim aktivnostima čestobili među popularnijom djecom u svojim vršnjačkim skupinama. Na taj način vidimo da ona može imati utjecaj čak i na status adolescenta u socijalnoj skupini.

Na kraju možemo zaključiti kako bi fizičke aktivnosti trebale biti jedna važna stavka u životu svakog mladog čovjeka (adolescenta). One mu mogu poslužiti u svrhu očuvanja vlastitog psihofizičkog zdravlja, osnaženja njegovog samopouzdanja te čak poboljšanja njegovog statusa unutar vršnjačke skupine. Temeljem svega iznesenog, nadamo se da ćete se Vi već danas prihvatiti neke fizičke aktivnosti.