Neki od uzroka stresa u adolescenciji
Stresori mogu biti fizički, sociološki te psihološki. Mlade osobe uglavnom imaju problema sa sociološkim i psihološkim stresom koji proizlazi iz njihovog odnosa sa socijalnom okolinom, uvjetima u kojima žive, stanjem u školi, hormonalnih i psiholoških promjena koje se događaju u pubertetu i adolescenciji i sl. Konkretiziramo li to u svakodnevni život adolescenta vidjet ćemo kako situaciju koje im uzrokuju stres variraju od onih banalnih kao što su odlazak na spoj, priprema „partija“, prvi romantični odnosi ili druženje s određenim vršnjacima pa sve do onih ozbiljnih poput promjene škole, loše socioekonomske situacije u obitelji ili pak apsentizma i problema sa školskim uspjehom. Također čest izvor stresa današnjih adolescenata su i prevelika očekivanja roditelja i učitelja. Očekivanja sama po sebi trebaju i mogu biti izvrstan motivator, ali ako su ona prevelika i ako dijete nije usvojilo mehanizme nošenja s neuspjehom, onda očekivanja mogu biti izrazito kontraproduktivna. Prevelika očekivanja vrlo lako izazivaju velika introspektivna i psihološka previranja kod adolescenta te za posljedicu mogu imati ozbiljan pad samopouzdanja, gubitak vjere u sebe te ponekad čak i blaže oblike depresije. Nadalje, veliki izvor stresa po mladu osobu je i spor fizički razvoj u usporedbi s ostalim vršnjacima.
Literatura navodi kako zbog toga adolescenti trpe velike probleme koji rezultiraju pojavom negativne slike o sebi koja se može zadržati kroz cijeli život (Sigfusdottir i sur., 2017). Taj problem nerijetko pojačavaju vršnjačko zadirkivanje te izostanak adekvatne roditeljske podrške koja se manifestira u nedostatku komunikacije i razumijevanja. Uz navedene stresore svakako valja istaknuti i lošu socioekonomsku obiteljsku priliku i odrastanje bez roditelja (uglavnom jednog i to zbog rastave). Takva situacija onemogućuje mladoj osobi da dobije potpunu obiteljsku podršku te oduzima djetetu priliku odrastanja uz oba uzora (muškog i ženskog).
Gore su navedeni samo neki, najučestaliji izvori stresa u životu mlade osobe! Stres ima jedno izrazito loše obilježje a to je da se akumulira. Ako mlada osoba nema mehanizam nošenja sa stresom i mehanizam kroz koji će
„ventilirati“ negativnu energiju (koja se nakuplja kao posljedica stresa), može doći do velikih psihofizičkih poteškoća u tijelu adolescenta. Naime, već smo rekli kako neki od stresora mogu izazvati depresiju, nažalost depresija nije jedina psihička bolest koju oni mogu izazvati. U ekstremnim situacijama, kada mnogobrojni stresori djeluju velikim intenzitetom na mladu osobu za posljedicu mogu imati čak i pojavu psihoza. Naime, svi ti negativni utjecaji u mozgu
mlade osobe uzrokuju kemijski disbalans na način da smanje ili u ekstremnim slučajevima potpuno spriječe lučenje serotonina i dopamina tzv. hormona „sreće“ (Pascoe i sur., 2019).
Vidimo da stres može prouzročiti dalekosežne (negativne) posljedice za mladu osobu, stoga zapitajmo se kako možemo umanjiti njegov utjecaj? Prije svega mlada osoba treba raspoznati što je stresor kako bi mogla umanjiti njegov utjecaj. Nadalje, izrazito je bitan razgovor i podrška, prvenstveno roditelja i nastavnika pa onda i vršnjačke skupine. Mehanizam podrške je najmoćnije oružje u borbi protiv stresa! Također, izvrsna stvar koja može pomoći normalizirati biokemiju mozga mlade osobe su fizičke aktivnosti i bavljenje istima. Naime, fizička aktivnost potiče lučenje serotonina i dopamina, upravo onih neurotransmitera koji bivaju umanjeni u prisustvu stresa.
Bavljenje fizičkim aktivnostima treba i upotpuniti s pravilnom prehranom. Budući da stres predstavlja iznimno opterećenje na organizam preporuka je da ga ojačamo unosom pravilne prehrane i dovoljnom količinom
tekućine. Za kraj, Aniko i sur. (2018) kako u borbi protiv stresa izrazito pomažu pozitivni unutrašnji govor (pozitivna introspekcija) i vjera. Vjera u dobro i vjera u to da će se stvari u životu razviti najbolje što mogu. Oni imaju ulogu svojevrsnog placeba, placeba koji djeluje i pomaže. Iz svega navedenog možemo zaključiti kako je stres veliki neprijatelj mladoj osobi, pogotovo u današnjem modernom i užurbanom društvu. Ovaj članak želi Vama mladim ljudima olakšati osvješćivanje i prepoznavanje stresora, dati Vam do znanja da Vas mi (Vaši odgajatelji) razumijemo te da smo tu za Vas kako bi Vam pomogli u borbi protiv svakodnevnog stresa.
LITERATURA:
Anniko M. K. i sur. (2018) Source of stress and worry in the development of stress-related mental health problems Anxiety, Stress & Coping Vol. 32. No. 2. 155-167
Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža dostupno na:
https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=58387
Pascoe M. i sur. (2019) The impact of stress on students in secondary school and higher education International Journal of Adolescence and Youth Vol. 25. No. 1. 104-112
Sigfusdottir I., i sur. (2017) Stress and adolescent well-being. Health Promotion International Vol. 32. No. 6. 1081-1090