Kako mlada osoba ulazi u pubertet te počinje doživljavati mnogobrojne psihofizičke promjene, prije svega one hormonalne, povećava se razina samovrednovanja. Djeca počinju sebe doživljavati izrazito analitički i najčešće kritički. Kao posljedica kognitivnih, fizičkih i socijalnih promjena događa se velika intrinzična preorijentacija. Osoba počinje sve više promišljati o svijetu, ljudima koji ga okružuju i najbitnije o sebi, svojim ciljevima i vrijednostima u životu. Taj proces često zna biti izazovan te može dovesti do velike psihološke neugode koja često poljulja samopoštovanje i pozitivnu sliku o sebi (Parker i Benson, 2004).
Jedan od najznačajnijih faktora koji utječu na samopoštovanje mlade osobe je socijalni odnos, točnije vršnjački odnosi i pozicija osobe u socijalnoj grupi. Konkretno u životu mlade osobe ti odnosi se kristaliziraju kroz: samu kvalitetu odnosa, učestalost druženja, položaj u skupini (vođa – sljedbenik), broj romantičnih odnosa, kvaliteta romantične veze i slično. Loše pozicioniranje u skupini ili odbacivanje pojedinca iz socijalne skupine u tim godinama može biti izrazito velik udarac na samopoštovanje adolescenta. Naime, u tim godinama adolescentima je vršnjačka skupina primarna te je bitnija čak i od one obiteljske. Iz tih razloga je vrlo bitno da se mlada osoba uspješno socijalno pozicionira te da uspješno njeguje kvalitetne socijalne odnose. Nadalje, sljedeći bitan faktor je fizički izgled točnije percepcija vlastitog fizičkog izgleda. Frank (1996) navodi kako mladi ljudi u tim godinama proživljavaju značajne fizičke promijene. Percepcija (prvenstveno estetska) tih tjelesnih promjena može biti negativna ili pozitivna.
S obzirom na povećanu razinu analitičnosti, mlade osobe najčešće te promijene doživljavaju negativno te im kao takve negativno utječu na samopoštovanje. Također značajan faktor koji indirektno utječe na samopoštovanje adolescenta, a usko je povezan s fizičkim izgledom, je materijalna moć adolescenta i socioekonomski status roditelja. Ona, kroz materijalne stvari koje dijete posjeduje, određuje njihovu pojavnost u društvu. Neke od takvih materijalnih stvari su: odjeća, obuća, gadgeti, (mobiteli, tableti, laptopi…). Ukoliko ti predmeti nisu u skladu s onima što posjeduje socijalna skupina (vršnjaci), adolescent može doživjeti isključenje iz iste te skupine. Treba istaknuti i socioekonomski status roditelja mlade osobe, naime, djeca u tim godinama često znaju biti nepromišljena i površna te mogu odbaciti dijete koje dolazi iz obitelji slabijeg statusa. Ta potencijalna odbacivanja i isključivanja, ukoliko dođe do njih, naravno negativno utječu na samopoštovanje djeteta.
Posljednji faktor (u ovom članku), koji može utjecati na samopoštovanje adolescenta, je intelektualni kapacitet, a on se kristalizira prvenstveno kroz školski uspjeh. Naime, upravo u tom životnom razdoblju dolazi i do velikih obrazovnih promjena, djeca upisuju srednje škole te se trebaju priviknuti na potpuno novi i teži režim rada. Mnogi adolescenti se ne uspiju snaći u tim promjenama te kroz kompariranje s uspješnijom djecom počinju sebe smatrati manje vrijednima (Myers, 2011).
Cilj ovog članka je osvijestiti Vama mladim ljudima neke od stvari koje mogu utjecati na Vaše samopoštovanje. Također, želja ovog rada je i upoznati Vaše roditelje s tim činjenicama kako bi Vas bolje razumjeli te kako bi Vam mogli pomoći. Iz svega navedenog možemo zaključiti kako postoje mnogobrojni razlozi koji Vam mogu poljuljati samopoštovanje i pozitivnu sliku o sebi u adolescenciji, ali imajte na umu da je većina gore navedenih faktora vezana isključivo uz razdoblje adolescencije. Odnosno oni su prolazni i ako neki od tih faktora trenutno negativno djeluje na Vaš život i čini Vam se kao noćna mora i „smak svijeta“ vjerujte kratkog vijeka je. No i ako Vam ta činjenica ne pomaže i ne djeluje oslobađajuće, uvijek se možete obratiti nama (odgajateljima) ili pak svojim roditeljima i nastavnicima u školi, kako bi Vam pomogli da zajedno uspješno savladamo to izazovno razdoblje adolescencije.
LITERATURA:
Frank I. C., Building Self-Esteem in At-Risk Youth. Praeger, Cambridge, 1996
Myers J. E. i sur. (2011) Promoting Self-Esteem in Adolescents Journal of Counseling
DevelopmentVol. 89 No. 1 28-36 Parker J. i Benson M., (2004) Parent-adolescent Relations and Adolescent FunctioningNational Library of MedicineVol. 39. No. 1