Dan državnosti obilježava se u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine.
Izabrani zastupnici tada su na konstituiranju novoga Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, kojem su nazočili i brojni gosti iz domovinske i iseljene Hrvatske i predstavnici vjerskih zajednica, izabrali za predsjednika Sabora Žarka Domljana, za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa.
Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić, a za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske Franjo Tuđman koji je u svom prvom govoru pred novoizabranim zastupnicima naglasio kako konstituiranje prvog višestranačkog Sabora predstavlja prvi korak na povratku hrvatskoga naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji.
Od donošenja Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj 2001. godine sve do 2020. taj se dan obilježavao kao Dan Hrvatskoga sabora. Od 1990. do 2001. godine, Dan državnosti se slavio svake godine 30. svibnja, a onda se dogodila, zbog drugih važnih datuma vezanih za domovinski rat i obranu slobode, vrlo nespretna, a u narodu neprihvaćena zamjena datuma za spomendan na osnivanje prvog hrvatskog Sabora. Novi spomendan je u kalendaru prebačen na 25. lipnja, dan kada je Sabor donio odluku o uspostavi samostalne i suverene Republike Hrvatske. Velik dio javnosti nije razumio ovakvo šetanje po kalendaru, pa je ta zbrka dokinuta 2019. godine donošenjem novoga Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, koji se primjenjuje od 1. siječnja 2020. Od tada se 30. svibnja ponovno, kao i prije 2001. godine, obilježava kao Dan državnosti Republike Hrvatske.