Depresija i adolescencija
Za početak, što je to depresija? Često čitamo o njenoj raširenosti, slušamo o njoj kroz razne medije, ali razmislimo o tome što je ona zapravo i na koji način djeluje na čovjeka (Ledić, 2019). Etiologija same riječi dolazi od latinske riječi deprimere, što bi značilo potisnuti, pritisnuti ili udubiti. Ona se definira kao duševni poremećaj u kojem pojedinac ima patološki sniženo raspoloženje te se očituje kroz sljedeće simptome: smanjen interes u svim aktivnostima gotovo svaki dan, nesanica, psihomotorna uznemirenost ili usporenost, osjećaj bezvrijednosti, smanjena sposobnost mišljenja i koncentriranja, opetovano razmišljanje o smrti i suicidalne ideje, razdražljivost, tjeskobnost i napetost, sveopći nedostatak energije… Dijagnosticiranje određenih stupnjeva depresije se može uspostaviti ako imate pet ili više gore navedenih simptoma koji traju najmanje dva tjedna, s tim da je jedan od tih simptoma depresivno raspoloženje ili gubitak interesa i zadovoljstva.
Samo iz njenih simptoma možemo zaključiti kako je depresija jedna sveobuhvatna bolest koja utječe na cjelokupni život bolesnika, ali i njegove okoline. Stručnjaci se slažu kako na razvoj depresije utječu biološki i socijalni činitelji (Grubešin, 2018). Točnije na pojavu depresije može utjecati okolina u kojoj osoba odrasta, razina izazova i zahtjeva koji se stavljaju pred nju, ali i genetsko nasljeđe koje dovodi do smanjenog metabolizma neuroprijenosnika (serotonina, noradrenalina i dopamina) i receptora. Zanimljivo je kako terapija antidepresivima djeluje upravo kao nadomještaj tih neurotransmitera. Sada kada smo definirali depresiju i njene simptome, razmotrimo kako i zbog čega današnja mlada osoba može oboljeti od nje. Odmah na početku valja istaknuti kako će članak govoriti isključivo o socijalnim i okolinskim čimbenicima koji mogu uzrokovati depresiju kod adolescenta, genetska i nasljedna podloga koja također može biti uzrok pojave ove bolesti neće biti razmatrana. Do pojave raznih oblika depresije kod adolescenata najčešće dolazi zbog prevelikih očekivanja i izazova koji se stavljaju pred njih. U kratkom periodu od možda nešto manje od stotinjak zadnjih godina naše društvo se je korjenito promijenilo. Pojava tehnologija, novih poslova i zanimanja, užurbani način života, globalizacija, povezanost s ostatkom svijeta i mnoge druge odlike redefinirale su živote mladih ljudi.
Danas roditelji imaju velika očekivanja od svoje djece u vidu obrazovanja, upisa na fakultet i „snalaženja u život“, a konkurencija je veća nego ikad prije. Na slična očekivanja mlade osobe nailaze i u školi, od strane odgojno – obrazovnih djelatnika. To su samo eksterni utjecaji! Nadalje, tu je i privatni život osobe, integracija u nove socijalne skupine (vršnjače skupine) koja prelaskom u srednjoškolsko obrazovanje može biti izazovna. Traženje romantičnog partnera, balansiranje svojih i partnerovih potreba. Uđemo li još dublje u problematiku zamijetit ćemo kako tada adolescenti doživljavaju velike biokemijske promijene u mozgu te u razinama hormona u tijelu. Tijela im se razvijaju, nekom sporije, a nekom brže, što također može predstavljati psihološki problem (nezadovoljstvo fizičkim izgledom). Ovdje je navedeno samo nekoliko glavnih komponenti s kojima se mlada, još uvijek nezrela osoba mora nositi. Svi oni kumulativno djeluju na psihu mlade osobe te se ponekad pojedinac više ne može nositi s njima te njegovo duševno stanje rezultira jednim od mnogobrojnih oblika depresije.
Ako smatrate da imate učestale i višestruke simptome depresije molimo Vas da se obratite svome liječniku jer ovaj članak nije medicinskog ishodišta i ne može davati službene, farmakološke naputke i validne medicinske savjete za liječenje depresije. No, s druge strane može i hoće dati vam nekoliko savjeta kako prevenirati pojavu iste. Praktični savjeti kako se zaštititi od pojave depresije su: redovita tjelovježba, kvalitetan san, kvalitetna ishrana te apstencija od alkohola i bilo kakvih opojnih sredstava. Svi oni djeluju na isti mehanizam, a to je biokemiju vašeg mozga. Uravnotežen san uz kvalitetnu prehranu sprječava opadanje dopamina, a dok redovita tjelovježba podiže razinu serotonina i endorfina u vašem tijelu (Rudan, Tomac, 2009). Također, izbjegavanje alkohola i opojnih sredstava je bitno jer opojna sredstva naglo podignu razinu dopamina i serotonina koji nakon prestanka njihovog djelovanja trajno opadaju ispod normalnih razina. Kada ostvarite određeni cilj u svome životu, ma koliko god on „mali“ bio, ne zaboraviti se nagraditi i cijeniti svoje uspjehe. Također, ako ste opterećeni životnim izazovima, imajte na umu da su svi oni prolazni, vi samo dajte ono najbolje od sebe i budite sigurni da rezultati neće izostati.
LITERATURA:
Grubešin J. (2018) Simptomi depresije – zašto je važno razno prepoznavanje Pliva zdravlje dostupno na: https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/31433/Simptomi-depresije-zasto-je-vazno-rano-prepoznavanje.html
Ledić L. (2019) Depresija u djece i adolescenata. Zdravstveni glasnik, Vol. 5 No. 2, 75-85
Ricijaš N. I sur. (2016) Kockanje mladih u Hrvatskoj. Kriminologija & socijalna integracija, Vol. 24 No. 2, 24-47