Važnost sna u psihofizičkom razvoju adolescenata

2. DA LI JE I KOLIKO SAN BITAN U PSIHOFIZIČKOM RAZVOJU ADOLESCENATA

Užurbani stil života, pojava raznih gadgeta koji nam svakodnevno oduzimaju pažnju i vrijeme, ogroman razvoj multimedijskih sadržaja (filmovi, serije, računalne igre…), veći vršnjački izazovi i pritisci (izlasci, konzumiranje alkohola…) koji se stavljaju pred mladu osobu, sve to samo su neki od potrošača vremena današnjeg prosječnog adolescenta. Nepravilan raspored vlastitog vremena tijekom dana te nekontroliranje gore navedenih potrošača nerijetko dovode do situacije u kojoj mlada osoba ostaje budna do kasno u noć. Rezultat takvih radnji je neispavanost i nedostatak kvalitetnog sna. Ovaj članak pokazati će koliko je san bitan za razvoj mlade osobe te koliko njegova deprivacija može biti pogubna za pravilno psihofizičko funkcioniranje adolescenta. Današnja istraživanja ističu ne samo dobrobiti sna već i njegovu nužnost. San je hrana za mozak te kao takav neophodan je za zdravo funkcioniranje našeg organizma te je izrazito važan u razdoblju sazrijevanja (Dahl, Lewin, 2002). Znanstvenici ističu kako nedostatak sna (nespavanje od nekoliko dana)

može doslovno biti smrtonosno po čovjeka. Nadalje, kronična neispavanost i nedostatak sna poznatiji kao deprivacija sna kod adolescenata mogu bitno usporiti njihov psihofizički razvoj. Dahl i Lewin (2002) promatrali su na koji način deprivacija sna pogađa adolescente. Zaključili su kako deprivacija sna kod mlade osobe (ispitanici su spavali samo pola sata do sat manje od svoga optimalnog prosjeka) može izrazito negativno utjecati na psihičko i kognitivno stanje mlade osobe. Rezultati su pokazali kako su određeni adolescenti zbog nedostatka sna postali izrazito razdražljivi, a kod nekih su se čak javili i simptomi blage anksioznosti. Sa stajališta kognitivnog funkcioniranja isti ispitanici davali su značajno lošije rezultate nego kada su bili naspavani. Oni su imali problema s pamćenjem, logičkim zaključivanjem, koncentracijom i prosuđivanjem. Također, uz probleme s kognitivnim i psihičkim zdravljem, oni su pokazali i smanjenu mogućnost prostorne i vremenske percepcije okoline.

Nadalje, nedostatak sna je utjecao i na socijalno ophođenje,na izbjegavanje socijalnih interakcija te na smanjenu emocionalnu inteligenciju tijekom komunikacije (nezainteresiranost). S druge strane Medic, Wille i Hemels (2017)ispitivali na koji način deprivacija sna utječe na fizički razvoj adolescenta. Rezultati su bili zabrinjavajući! Oni iznose kako mlada osoba koja trpi deprivaciju sna, gledano kroz prizmu fizičkog razvoj, trpi posljedice usporenog tjelesnog razvoja, ulazak u fazu katabolizma (razgradnje) mišićne mase, smanjeni broj imuno stanica u tijelu (veća podložnost razbolijevanju). Nadalje, deprivacija sna može rezultirati i povišenim krvnim tlakom te značajno povećanim rizikom od razvoja dijabetesa. Razvoj dijabetesa je povezan s činjenicom da tijelo koje ne dobiva dovoljno sna ima znatno višu razinu šećera u krvi te smanjenu mogućnost lučenja inzulina. Uz povećanu šansu za pojavom dijabetesa deprivacija sna pridonosi i debljanju na način da neispavanost usporava metabolizam što rezultira sporijom razgradnjom nutrijenata i taloženjem lipidnih (masnih) naslaga u tijelu.

Uz poremećaj lučenja inzulina deprivacija sna može generalno oštetiti i destabilizirati endokrini sistem mladog čovjeka i to kroz oslabljeno lučenje: testosterona, estrogena, GH… (Medic, Wille, Hemles, 2017).

Za kraj treba istaknuti kako konstantna neispavanost i deprivacija sna mogu rezultirati razvojem raznih težih oblika poremećaja spavanja od kojih neki mogu biti kronični. Vidimo kako nedostatak sna može biti poguban na naše tijelo, zapitajmo se sada što mi možemo učiniti kako bi izbjegli deprivaciju sna te na koji način možemo uravnotežiti vlastiti san. Prosječnom adolescentu preporuča se barem 8, a poželjno je i do 9 sati neprekinutog sna tijekom noći, kako to postići? Autori navode kako bi trebali pripaziti na unos koefeina tijekom dana te izbjegavati spavanje tijekom dana.

Također, korisna stvar je stvoriti rutinu sna odlascima na spavanje i ustajanjem ujutro u isto vrijeme. Baviti se fizičkom aktivnošću tijekom dana, poželjno je neposredno prije sna te izbjegavati večere s puno ugljikohidrata i masti. Možda najvažnije za adolescente i mlade osobe, istraživači ističu kako je bitno NE koristiti elektronske uređaje (PC, mobitel, tablet…) prije odlaska na počinak (Davis, 2018). Za kraj upamtite da iako san dolazi na kraju našeg dana, on nam nikako ne bi trebao biti posljednji na listi prioriteta!

LITERATURA:

Davis K. (2018) What to know about sleep deprivation Medical News Today dostupno na:
https://www.medicalnewstoday.com/articles/307334#symptoms – datum posjete 4. 5. 2020.

Dahl R., Lewin D. (2002) Pathways to adolescent health sleep regulation and behavior
Journal of Adolescent Health, Vol 31. No. 6 175-184

Medic G., Wille M., Hemels M. (2017) Short and long-term health consequences of sleep
disruption Nature and Science of Sleep Vol 9. 151-161